Verovatno od kad je sveta i veka ne postoji nijedno doba u kome ljudi nisu bili u zabludi da je sve već izmišljeno. I zaista, ako danas stavimo prst na čelo i zamislimo se lako ćemo doći do pitanja šta još može biti izmišljeno u svetu u kome se protiv bolesti počinjemo boriti na nivou nanorobota, u kome imamo tehnologiju da se odlepimo od planete i zaplovimo Svemirom, kada u ljudsko telo možemo zaviriti neinvazivnim metodama i dobiti 3D sliku svakog delića tela, ljudski DNK smo skoro potpuno dešifrovali, a na polju telekomunikacija ljudi ostvaruju komunikaciju jedni sa drugima trenutno, bez obzira na daljinu, zahvaljujući sistemima globalnih bežičnih komunikacija koje pokrivaju bezmalo celu planetu. Pa ipak, takav svet gotovo preko noći se promenio sredinom devedesetih godina pojavom Inteneta za koji je malo ko tada mogao predvideti do kojih će se razmera razviti.
Danas, više nego ikad, ipak, poučeni iskustvom, mudro je zaključiti da nije sve izmišljeno i da je ljudska mašta beskrajna. Svet posle Interneta biće još uzbudljiviji, a i ovaj sada nadmašuje mogućnosti sveobuhvatnog poimanja. Razvoj tehnologija za obradu informacija je neverovatno brz, toliko brz da se  ponekad čini neograničenim. Godine 1965., Gordon Moore (kasnije su-osnivač Intel-a) formulisao je pravilnost koja se danas naziva Murovim zakonom, prema kome će razvoj procesnih kapaciteta mikroprocesora udvostručavati svakih 18 meseci, dok će se cene i potrošnja energije neophodne za obradu  smanjivati sličnom brzinom. Murove prognoze su validne i tačne i danas, a eksperti predviđaju da će se ova razvojna tendencija nastavljati najmanje do kraja XXI veka. Što se brzine razvoja ICT  tiče, pored Murovog zakona treba navesti i pravilnost vezanu za razvoj kapaciteta kanala koji prenose informaciju kroz mreže. Za razliku od razvoja procesnih moći mikroprocesora, koje se udvostručuju svakih 18 meseci, kapaciteti kanala se utrostručuju svakih 12 meseci, sa procenom da će ova tendencija trajati još najmanje 20 godina.
GLOBALIZACIJA ILI AMERIKANIZACIJA?
Termin globalizacija prvi put se pojavljuje osamdesetih godina, a tokom devedesetih postaje nezaobilazan kako u naučnim krugovima tako i popularnoj literaturi i vrlo često (pogrešno) meša sa “amerikanizacijom” iako SAD nisu prouzrokovale ovaj fenomen, već rapidan razvoj tehnologije. U početku, termin globalizacija se uglavnom koristio u redukovanom pogledu i svodio na ekonomsko-finansijski aspekt, ali danas, u svetu koji je direktno zavistan od stepena razvoja informacionih tehnologija i infrastrukture Interneta, procese globalizacije i proces razvoja Interneta je nemoguće razdvojiti. Internet globalizacija (ili ICT globalizacija) je fenomen kome prisustvujemo, sa kojim živimo i koji ne razumemo u potpunosti.
Nj. V. INTERNET
Možda naizgled nepotrebno pitanje, s obzirom na strrukturu publike ovog bloga, ali da ga postavim – šta je ustvari Internet? Najteže je definisati nešto šta je sveprisutno jer upravo očiglednost i sveprisutnost Interneta ključni je izvor zabluda o tome šta je on ustvari. Uobičajene predstave Interneta vezane ili za laička poimanja koja mogu biti donekle tačna (“mreža svih mreža”, direktno povezivanje kompjutera i sl.), ili se pogrešno koristi termin „cyberspace” što je sasvim suprotno realnosti. Pojam Cyberspace iz romana “Neuromancer” William Gibson-a, podrazumeva referisanje na na određene mentalne korelate koji bi u hipotetičkoj situaciji “direktnog” povezivanja neuralnog sistema u neki kompatibilan vid informacione arhitekture konstituisali subjektivnu percepciju. Promena stanja svesti pri učešću na svetskoj mreži ipak je i dalje (na sreću) samo u domenu naučne fantastike i o njoj nema ni pomena u stručnoj psihološkoj literaturi. Mnogo bliže poimanje totalnog uvida u to šta je Internet, pruža koncept faznog prostora iz kibernetike: shodno tom konceptu, Internet možemo da shvatimo kao skup svih mogućih stanja svih mogućih promenljivih koje određuju stanje sadržaja na hipertekstualnim stranicama koje čine World Wide Web. Kompleksna definicija nelinearnog sistema čije “totalno” razumevanje premašuje i stavove najoptimističnije naučno-popularne literature, zar ne?
Upravo radi izbegavanja takvih nejasnih shvatanja Interneta najbolje je držati se tehničke definicije poput one koju je još Â 24. oktobra 1995. definisao Federalni Savet za Mreže (Federal Networking Council) Sjedinjenih Američkih Država:
- - je logički povezan preko globalno jedinstvenog adresnog prostora zasnovanom na Internet Protokolu (IP) ili njegovim narednim ekstenzijama/nadogradnjama;
- - je u stanju da pordrži komunikaciju koristeći Transmisioni Kontrolni Protokol/Internet Protokol (TCP/IP) ili njegove naredne ekstenzijame/nadogradnje; i/il druge IP kompatibilne protokole;i
- - omogućava, koristi ili čini pristupačnim, bilo javno ili privatno, usluge visokog nivoa koje počivaju na komunikacijima i pratećoj infrastrukturi ovde opisanoj.”
Ok, toliko o teoriji, a sad slede…
PRAVILA PRAVILA, DA BI ME UDAVILA…
Internet, to i vrapci danas znaju, nema vrhovno upravljačko telo, ne pripada nikome, decentralizovan je ali istovremeno Internet počiva na jedinstvenom fenomenu globalnog i kompletnog slaganja oko standarda prenosa informacija putem Interneta. Internet podrazumeva slobodu ali ne i anarhiju.
Sam standard komunikacije na Internetu – TCP/IP ne implicira tehnologiju uređaja koji će ga koristiti.
Današnje kompjutere mogu zameniti bilo kakvi budući kompjuteri – ukoliko standardni kod razmene informacija među njima ostane isti, onaj koji definiše TCP/IP protokol, i ništa suštinsko u prirodi Interneta se neće promeniti. Drugim rečima, već danas mobilni telefoni budućnosti  komuniciraju i preko TCP/IP protokola, VoIP (Voice Over IP) telefoni takođe počivaju na ovom standardu, i svi oni kao i neki budući uređaji koje danas ne možemo ni zamisliti a koji budu počivali na ovom standardu – biće deo Interneta, iako svakako nisu “kompjuteri” u uobičajenom značenju te reči.
Zašto je standard toliko bitan? Zamislimo šta bi izazvala promena jednog ustaljenog standarda – to je veoma skup poduhvat i njegova eventualna promena izazvala bi kolaps tržišta.
Jednom definisan, i široko prihvaćen standard informacione razmene, teško da će trpeti krupne izmene u razumno određenoj budućnosti. Internet je tu sa nama da bi ostao, najverovatnije, dugo vremena u formi koja nam je već sada poznata. Niko nije spreman da kolje vola za kilo mesa…
CRKVA I INTERNET
Iako je smatramo konzervativnom, Crkva vrlo pomno i kritički prati razvoj Interneta i globalizacije, kao i uticaj tih procesa na samu Crkvu.
Globalizaciju Crkva posmatra kritički i kompleksno preko međusobne globalne povezanosti različitih aspekata: ekonomskih, političkih, kulturnih i psiholoških, uz uporednu vezu između tokova roba, ideja, informacija, ljudi i tehnologija. Globalizacioni fenomeni koji u najvećoj meri vrše uticaj na život Crkve su potrošačko društvo, globalna informativno-medijska sfera, vremensko-prostorna kompresija, desuverenizacija i ekonomska transteritorijalnost, i kulturna homogenizacija.
Prema Crkvi, globalno potrošačko društvo vrši negativan uticaj tako što liturgijsku svest savremenih hrišćana posredno oblikuje konzumerističkim etosom koji čoveka prevashodno stavlja u ulogu potrošača, makar i u duhovnom pogledu. Tako Liturgija lako postaje objekat zadovoljavanja individualnih duhovnih potreba, a služba sveštenika dobija servisni karakter.
Informativno-medijska sfera utiče na problem relativizacije hrišćanske poruke među ostalim medijskim porukama, pokušavajući da nametne informativni pristup Crkvi, u kome je primarno imati informacije duhovnog karaktera. Ipak, sa druge strane, đakonska služba bi trebala biti obogaćena upotrebom informacionih tehnologija, tako da iskoristi pozitivne aspekte ove sfere na način koji ne bi narušio liturgijsku svest.
Vremensko-prostorna kompresija kao proces koji relativizuje prostor, a donekle i vreme nosi posredne posledice po percepciju liturgijskog vremena i prostora. Iako u tome ona vidi problem zbog narastajućih težnji za  „liturgijskim sastajanjem da daljinu“ preko interneta jer se time, smatraju,  stvara privid učešća na liturgijskim sabranjima uz paradoks nepričešćivanja, Crkva je svesna da vremensko-prostorna kompresija može imati i pozitivan uticaj, pre svega u smislu uspostavljanje trenutnog i direktnog kontakta sa svakom tačkom na planeti, ali i u mogućnosti proste, fizičke mobilnosti vernika na interkontinetalnom nivou zarad saborskog okupljanja, što dodatno afirmiše koncept sinodalnosti na svim nivoima.
Treći problem Crkva vidi u procesu globalne desuverenizacije i transteritorijalnost pre svega jer je to problem geopolitičkog faktora koji može postati neka vrsta normativnog elementa prilikom razmatranja crkvene organizacije, pri čemu se Crkva nalazi pred naizgled nerešivim problemom – ona najčešće podržava jake nacionalne suverenitete zbog odbrane slobode u okviru unipolarnog sveta, dok joj sa druge strane etatizam i etnofiletizam sve češće prave velike probleme, pogotovo u slučaju autoritarnih režima. Drugo iskušenje je apsolutizacija drevnih istorijskih titula i prvenstava časti, što otvara problem organizacionog nominalizma i misije u savremenom svetu. Ipak, uz sav oprez Crkva vidi i šansu u globalizaciji kroz sinergijsko delovanje svih pomešanih Crkava, van koga nema temeljnog i održivog rešenja.
Prema procesu globalizacije, Crkva smatra, treba biti maksimalno kritičan, uzimajući u obzir njegovu širinu i dinamičnost, ali i neizvesnost njegovog toka. Suština kritičkog stava Crkve prema globalizaciji je u što boljem određenju suštine i specifičnosti tog procesa, kao i permanentnom praćenju novih šansi i izazova.
BIZNIS
Ok, ljudi, ako je Crkva kao tradicionalno konzervativna organizacija prihvatila neminovnost Interneta i globalizacije koju donosi, šta sprečava biznismene da to isto učine, ako znamo da je biznis najinovativnija oblast ljudskog delovanja?
Navika! Navika je najjača sila na svetu.
Navike se teško menjaju i to je ključni razlog zbog koga neke kompanije vrlo sporo primenjuju blagodeti Interneta. Ipak, kao što je odavno Čarls Darvin ustanovio, “ne opstaju najjači i najlepši, već oni koji se najbrže prilagođavaju promenamaâ€. Internet nosi suštinske promene u poimanju načina obavljanja poslovanja i ko im se brzo ne prilagodi – propašće.
Šta jedna kompanija može dobiti a šta izgubiti na Internetu?
Internet pruža jedinstvenu šansa za sve da postanu lideri na tržištu. Internet je naime tako dinamičan medij, da je sa dobrom idejom moguće osvojiti tržište neverovatnom brzinom. Startne pozicije su iste i za male i za velike, i na Internetu finansijska moće nije presudna. Poslovanje na Internetu je u biti otelotvorenje čuvene izreke Alberta Ajnštajna: „mašta je važnija od znanja“. Naravno da će uvek biti skeptika koji će reći da je lako bilo Bilu Gatesu da uspe jer je imao bogate roditelje i pretke, ali zar nisu i mnogi drugi imali iste ili bolje startne pozicije pa nisu postigli takav uspeh?
Prevazilaženje državnih granica
Dalje, Internet omogućava slobodu i mogućnost izbora na globalnom nivou. U potrazi za dobavljačem ili kupcem kompanija ne mora nužno da posmatra samo svoju najbližu okolinu. Ceo svet je dostupan putem Interneta. Sa milijardu ljudi kao korisnika Internetu naivno je smatrati da postoji išta vredno pažnje a da o tome već ne postoji informaicja na Internetu.
Zatim globalno prisustvo. Globalno prisustvo ne znači samo da je postavljanjem veb sajta kompanija premostila granice matične države. To samo znači da ima priliku da bude viđena širom sveta.
To neminovno dovodi do povećanja kvaliteta proizvoda i usluga kroz transparentu i globalnu konkurenciju i do višeg kvaliteta proizvoda i usluga.
Ekonomija darivanja
Postoji jedan bitan element kojeg većina ljudi još uvek nije u potpunosti svesna: ljudi razmenjuju ono što njima deluje primereno na slobodan način i očekuju da to isto važi za sve sisteme masovne komunikacije. Ubedite vaše korisnike da je vaš proizvod vredan i oni će ga i da to ne tražite širiti i promovisati dalje.
Kako je to pisac Paolo Koeljo rekao na otvaranju sajma knjiga u Frankfurtu 2008 godine: „suština naše rasprave je sledeće: razmena ideja. Navedeni primeri svi ukazuju na sledeće: tehnologije koje su usledile bile su tehnologije koje omogućuju idejama da kruže i dosegnu što širu publiku. Zakoni su se naknadno prilagodili ovom novom kontekstu (a ne obrnuto!) – zakonski pojam autorskih prava razvijao se paralelno sa ovim novim industrijskim razdobljem, u kojem su troškovi proizvodnje i distribucije bili relativno visoki.“  Primer Paola Koelja najbolje ilustruje takozvanu „ekonomiju darivanja“ koja je karakteristična za Internet – nakon objavljivanja svoje poslednje knjige u vidu besplatne elektronske knjige  na veb sajtu Paolo Koelja, neka tržišta poput Beloruskog su prosto “eksplodirala†u pomami za njegovim “papirnatim†izdanjima.
Slobodna razmena ruši dosadašnje koncepte vlasništva i autorskih prava i globalno dovodi do promena zakona i biznis modela.
Merljivost aktivnosti na Internetu
Internet pruža jednu sasvim novu dimenziju poslovanja – interaktivnost. U svakom momentu vi možete biti u Interakciji sa svojom ciljnom  publikom i kupcima. Ukoliko se oglašavate možete trenutno meriti efekte oglasne kampanje. To do sada nije bilo moguće ni na jednom mediju.
Niski troškovi poslovanja = veći profit
Trenutna komunikacija na Internetu omogućava brzo pokrivanje geografski vrlo udaljenih tržisšta, brzo reagovanje na želje i zahteve kupaca i zbog odsustva poštanskih troškova i papirne dokumentacije, značajne uštede. Kraće vreme reagovanja na zahteve kupaca znači i njihovo veće zadovoljstvo  a njihovo veće zadovoljstvo pretvara se vremenom u lojalnost robnoj marki-brendu i ponovljenim kupovinama.
Naravno, sve ima svoju cenu pa i ove silne prednosti. Pre svega da bi se iskoristile potrebno je znatno više nego ranije ulagati u savremenu kompjutersku obuku i još više u edukaciju zaposlenih kako bi razumeli koncepte Internet poslovanja i efikasno ih primenjivali.
Realnost virtuelnog sveta
Internet i ono šta se na Internetu dešava obično se naziva virtuelnim i smatra odvojenim od fizičkog (realnog) sveta. Međutim, virtuelnost Interneta je samo u tome da ono šta se na njemu može naći nije moguće opipati rukama (osim ako “virtuelnu” osobu sa druge strane ekrana pozovete na kafu, kaficu ili kako god se to zvalo). Mišljenje da je virtuelno isto što i imaginarno a time i sasvim drugačije i neuhvatljivo ili nebitno, nalikuje paradoksu sa imaginarnim brojevima u matematici. Naime, koren negativnog broja je imaginaran broj, ali kao što svi elektroničari a i Hi-Fi audiofili znaju jedna imaginarna vrednost koristi se za opis realne karakteristike u fizičkom svetu – impedansa koja je mera za otpor u naizmeničnoj sinusoidnoj struji je kompleksan broj koji se sastoji od realnog dela – otpora i imaginarnog dela – induktivnog otpora, a kod samih kalema i kondenzatora to je samo imaginarna vrednost. Uprkos tome ovo je vrlo očigledna realna i merljiva fizička pojava. Na sličan način i “virtuelnost” interneta treba uzeti samo uslovno i samo toliko da mi čulom dodira ne možemo osetiti ono šta s ena Internetu nalazi, ali to nedvosmisleno postoji i deo je našeg kompleksnog sveta.
I-Društvo
Za razumevanje okruženja u kome kompanije posluju na Internetu nužno je poznavati karakteristike Informatičkog društva.
Informatičko društvo ili I-društvo je ono koje:
- - preko visoko razvijenih ICT mreža,
- - ravnopravnog i širokog pristupa informacijama,
- - predstavljanja odgovarajućih sadržaja u odgovarajućim formatima, i
- - efektivne komunikacije
omogućava ljudima da ostvare svoje potencijale, promoviše održiv ekonomski i društveni razvoj, unapređuje kvalitet života za sve, potiskuje siromaštvo i glad, i unapređuje participaciju u donošenju odluka (WSIS, Asia-Pacific Regional Conference, The Tokyo Declaration, 13 – 15th January 2003.).
Osnovni način na koji se posmatra problematika razvoja I-Društva u dosadašnjoj teoriji i praksi Internet Globalizacije suštinski se oslanja na koncept digitalne podele. Ovaj koncept ukazuje na razlike koje postoje u pristupu Internetu među razvijenim i manje razvijenim delovima sveta.
Globalna upotreba engleskog jezika na Internetu
Dominacija engleskog  jezika je ključna karakteristika savremenog I-Društva. Ekonomska moć država engleskog govornog područja direktan je razlog za dominaciju engleskog jezika na Internetu.
